JOSIP OSTI - JUBILEJ

         


Josip Osti je ex-jugoslov​e​nski, bosanski i slovenački pisac o kome ćete pročitati više u ovom broju Sehare.

 

Ove godine, pjesnik, prozni pisac i prevodilac Josip Osti napunio je sedamdeset godina života. Upoznala sam ga veoma davno, kada je počeo raditi kao urednik u izdavačkoj kući Veselin Maseleša u Sarajevu, koja je bila značajna ne samo u Bosni, nego i u cijeloj Jugoslaviji. Od tada naše prijateljstvo traje. Josip Osti je veliki pjesnik, što su vrlo brzo prepoznali i Slovenci, pa onda i mnogi drugi narodi koji su ga prevodili na svoje jezike. Već je njegova prva knjiga pjesama, Sonokradica, krunisana nagradom Trebinjskih večeri poezije, 1971. godine.
Josip Osti je danas zanemaren u Sarajevu i Bosni, što je skandalozno, pogotovo kad znamo kako se je borio za grad i zemlju za vrijeme rata, koliko je pomagao svojim opkoljenim sugrađanima, i od svojih sredstava objavio stotinu knjiga bh autora. Ako ništa, a ono za to, i naravno ne samo za to, trebalo je da mu dodijele prestižnu nagradu Stečak; zaslužio ju je mnogo više nego neki drugi autori, njeni dosadašnji dobitnici, bilo oni iz bivše Jugoslavije ili inozemstva. Ovo nekoliko riječi o Josipu Ostiju daju vrlo šturu sliku o piscu, s obzirom na ogroman spisateljski, prvenstveno pjesnički a onda i prevodilački opus ovog autora. Voljeli mi i ne izraz "humanista“ , mora se priznati da je Osti ne samo veliki autor, nego i veliki humanista, kakvih nema mnogo.
Ove godine je, ponavljam, Josip Osti napunio sedamdeset godina, ali ga se Sarajevo ni njegove kolege nažalost nisu sjetile.
O djelovanju i djelima Josipa Ostija možete ovaj put više saznati u ovoj rubrici, iako ni to nije dovoljno kad je u pitanju ovaj lirik, kome želim još mnogo lijepih knjiga, zdravlja i upjeha.

Jasna Šamić



JOSIP OSTI - BIOGRAFIJA

Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 1945. godine u Sarajevu gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu studij historije jugoslavenskih književnosti i hrvatsko-srspkog jezika, potom studirao filozofiju i sociologiju, te položio ispite poslijediplomskog studija Ekspresionizam u jugoslavenskim književnostima. Bio je višegodišnji urednik kulture studentskog lista »Naši dani« (do zabrane tog lista 1969., zbog njegove pjesme Treće lice množine i još dva teksta, u broju objavljenom povodom obljetnice studentskog gibanja), višegodišnji urednik domaće i strane književnosti u izdavačkoj kući »Veselin Masleša«, u kojoj je vršio dužnost i glavnog urednika, a potom bio smijenjen zbog odupiranja uplivu politike na izdavačku djelatnost i zabrani knjiga, sekretar Podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije »Sarajevski dani poezije«, sekretar Udruženja književnika BiH i urednik časopisa »Books in Bosnia and Herzegovina«, predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH, te, kraće vrijeme, lektor/korektor u izdavačkoj kući »Svjetlost«. Krajem osamdesetih, nekoliko je godina živio, kako je govorio, od ljubavi te onog što napiše i prevede, između Sarajeva i Ljubljane, u kojoj se za stalno nastanio 1989 godine. Od 1991. do 2002. godine bio je stalni vanjski suradnik literarnog uredništva Radija Slovenija, potom dvije godine kolumnist kulturne rubrike dnevnog lista »Dnevnik« iz Ljubljane i kraće vrijeme urednik poezije u književnom časopisu Sodobnost, odnosno kao slobodni umjetnik. Od 1994. Godine živio je između Ljubljane i Tomaja na Krasu, koji mu je, od smrti žene Barbare i umirovljenja, 2007., stalno boravište .
U mladosti se bavio atletikom. Bio je juniorski prvak Jugoslavije na 400 metara, član štafete 4 x 400 metara Atletskog kluba »Sarajevo« koja je, 1967. godine oborila klupski rekord Jugoslavije i držala ga dvanaest godina, a koji je i danas, poslije skoro 50 godina, rekord Bosne i Hercegovine, višegodišnji član juniorske i seniorske atletske reprezentacije Jugoslavije te višestruki prvak i rekorder Bosne i Hercegovine u sprinterskim disciplinama.
Knjige pjesama: Snokradica, 1971.; Salto mortale, 1974.; Tetovirani violinist, 1976.; Grom iz vedra neba, 1978.; Umiru i zmije koje su nas ujedale, izbor i nove pjesme, 1984.; Zmijski pastir, 1989.; Barbara i barbar, 1990.; Plamen žar pepeo i obratno, 1991.; Ljubavno dvorište (za djecu), 1993. i 1995.; Sarajevska knjiga mrtvih (dvojezično, u hrvatskom izvorniku i slovenskom prijevodu), 1993.; Mašta na trapezu (za djecu), 1994.; Salomonov pečat (dvojezično), 1995.; Con l'oro antico dei ricordi / Sa starim zlatom uspomena / S starim zlatom spominov (izbor, trojezično), 1997.; Kraški Narcis (napisana na slovenskom jeziku), 1999.; Veronikin prt (Veronikin rubac, nap. na slov. jeziku), 2002, a u autorovom prijevodu na hrvatski 2006.; Rana u srcu – slavuj u rani (Salomonov pečat i Kraški Narcis zajedno, u aut. pr. na hrvatski.), 2002.; Večnost trenutka (bibliofilsko izdanje izbora pjesama nap. na slov. jeziku, s novim pjesmama te s grafikama Janka Oreča), 2003.; Listi (grafike Janka Oreča s pjesmama Josipa Ostija), 2003; L'albero che cammina / Drvo koje hoda / Drevo, ki hodi (trojezično, prijevod na talijanski izbora pjesama napisanih na hrv./bos. i slov. jeziku), 2004.; Rosa mystica (nap. na slov. jeziku), 2005. – internetno izdanje 2006., a u autorovom prijevodu na hrv. jezik 2006.; Vse ljubezni so nenavadne (Sve ljubavi su neobične, na slov. jeziku), 2006.; Dan i noć svakodnevice (uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, prijevodi na makedonski i engleski jezik), 2007.; Med Koprivo in Križem (Između Koprive i Križa, uz slov. izvornik prijevod na engleski jezik), 2007.; Tomajski vrt (nap. na slov. jeziku), 2007.; Sence kresnic (Sjene krijesnica, uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, prijevodi na makedonski i engleski jezik), 2007.; Na križu ljubavi (prije objave slovensko izvornika, a u autorovom prijevodu na hrvatski jezik), 2008.; Jutranjice, večernice (Zornjače, večernjače, nap. na slov. jeziku), 2009.; Oživi mrtva veja (Oživi mrtva grana, uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, prijevodi na makedonski, engleski i bugarski jezik), 2009.; Na križu ljubezni (nap. na slov. jeziku), 2009.; Nocoj sneg diši po tebi (Noćas snijeg miriše na tebe, uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, u prijevodu na makedonski, engleski i češki jezik), 2009.; Samo je smrt zimzelena (izbor, 1990.-2009., pjesme napisane na slov. jeziku u autorovom prijevodu na hrv. jezik), 2009.; Objemam te in poljubljam v vseh barvah Marca Chagalla (Grlim te i ljubim u svim bojama Marca Chagalla, nap. na slov. jeziku), 2010.; Svuda tražim pjesmu (izbor, pjesme napisane na slov. jeziku u autorovom prijevodu na hrv. jezik), 2011.; Rad imam življenje, smrt pa rada mene (Ja volim život, a smrt voli mene, uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, u prijevodu na makedonski i engleski), 2012.; Izgon v raj (Izgon u raj, izbor iz cjelokupnog pjesničkog opusa, tako napisanog na hrvatskom jeziku sarajevske provenijence – u prijevodu Jureta Potokara, Borisa A. Novaka i autora, kao i na slovenskom), 2012., Na ničijoj zemlji (Na nikogaršnji zemlji, uz slovenski izvornik i autorov prijevod na hrvatski, u prijevodu na makedonski, engleski i španski), 2014, Majhna pesem (Mala pjesma, 2015. i Atrij, 2015.
Knjige proze: Prvo pa muško, 1966.; Odrastao sam sa životinjama, 1996. i 1997.; Učitelj ljubavi, 2005. i Pred zrcalom – beležke za neodposlano pismo Charlesu Bukowskemu (Pred zrcalom – bilješke za neposlano pismo Charlesu Bukowskom), 2015.
Knjige eseja, književno-kritičkih i publicističkih tekstova (med drugim): Let oko svjetiljke, 1986.; Jevreji u Sarajevu i Bosni, 1993., Sarajevo nekada i sada, 1993. i 1994.; Život i priča, 1994.; Mač i pero, 1995.; Knjiga o knjigama, 1996.; Podzemna katedrala, 1996.; Radovan Karadžić – pisac i/ili zločinac, 1996.; Lica, likovi, krajolici…, 1996.; Tragom Arijadnine niti, 1996., Zvijezda u krilu mladoga mjeseca (eseji o djelima bošnjačkih pisaca), 1999., te napisane na slovenskom jeziku Tek pod mavrico/ Trčanje ispod duge (eseji i književnokritčki tekstovi o djelima slovenskih književnica), 2008. i Življenje s knjigami / Život s knjigama, 2013.
Knjiga Razgovori sa Izetom Sarajlićem, 1991., knjiga prepiske sa književnicom Biljanom Jovanović Non omnis moriar, 1996. in sa prevoditeljicom Verom Zogović: Sarajevo između Ljubljane i Beograda, 1913. (slovenski prevod te knjige, Ljubljana med Ljubljano in Beogradom, objavljen je 2015. te Krmarjenje med čermi vprašanj in odgovorov (Krmarenje između hridina pitanja i odgovora, inrervjui/razgovori), 2014.
Antologije: Iz savremene slovenačke književnosti, 1981.; Panorama novejšega bosenskohercegovskega pesništva, 1982.; Избор oд современата поезија на народите ин народностите на Босна ин Херцеговина, 1983.; Contemporary Poetry of Bosnia and Herzegovina – A Selection of Poets Born between 1940&1950, 1984; Iz savremene slovenačke poezije, 1988; Vrt divljih ruža, 1989; Mlađe slovenačko pjesništvo, 1989.; Sedam slovenskih pjesnika, 1995.; Život i priča (slovenska kratka proza osemdesetih), 1994.; Muze niso molčale / Muze nisu šutjele (pjesme slovenskih pjesnikinja i pjesnika o ratu u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), 1999.; Antologija novije slovenske pripovijetke, 2001.; Iz novije slovenske poezije, 2003. i U jantaru vremena (antologija slovenske poezije, 1950-2000), 2006.
Sa Tvrtkom Kulenović i Čehom Dušanom Karpatským, koji je knjigu i preveo na češki, uredio zbornik bosanskohercegovačke književnosti pod opsadom i u izgnanstvu Vzkázáníi ze dne noci / Poruke sa dna noći, koja je objavljena u Pragu 1995. S Austrijcem Ludwigom Hartingerom, 1999., uredio zbornik Dosje Trst / Dossier Trieste i popratio ga dužim pogovorom, a s Evaldom Flisarom, 2001., posebno večjezično izdanje časopisa Sodobnost: Pisatelji za mir / Writers for Peace / Književnici za mir .
Kad je otpočeo rat u BiH, koji ga je zatekao u Sloveniji, bio je jedan od pokretača Kulturnog vikenda djece iz BiH u Vodnikovoj domačiji u Ljubljani, gdje je, pored rada s mladima, izdavao i biblioteku »Egzil-abc«, u kojoj je, između 1993. i 1996. godine objavio preko 160 knjižnih svezaka. Među njima je, uz nešto njegovih knjiga, bilo pedesetak svezaka autora iz opkoljenog Sarajeva i isto toliko bosansko-hercegovačkih pisaca koji su tada živjeli u drugim zemljama, kojekuda po svijetu, te pisaca iz drugih država (Hrabal, Kornhauser, Magib…). U podbiblioteci »Behar« objavio je desetak izbora iz djela bošnjačkih pisaca, koje je popratio svojim dužim esejima, a u podbiblioteci »Uzdarje« četrdesetak knjiga slovenskih autora u vlastitom prijevodu. Ti prijevodi bili su zahvala slovenskim kolegama za suosjećanje sa žrtvama rata, posebno za solidarnost prema piscima u BiH. Inicirao je sakupljanje i slanje novčane pomoći piscima u opkoljenom Sarajevu, koje je realizirao Slovenski PEN centar, prevashodno zaslugom ogromnog angažmana tadašnjeg njegovog predsjednika, a kasnije i predsjednika Komiteta za mir Međunarodnog PEN-a Borisa A. Novaka, danas jednog od podpredsjednika Međunaordnog PEN-a. Pored toga, četiri ratne godine organizirao je Sarajevske dane poezije u Ljubljani, kako ne bi bio, zbog rata, prekinut kontinuitet te tradicionalne međunarodne pjesničke manifestacije, koju je, nekoč, organizorao dvanaest godina..
Dosad je preveo preko sto deset knjiga i sedamnaest drama slovenskih autora, te nekoliko knjiga bosansko-hercegovačkih autora na slovenski jezik. A njegove knjige su dosad doživjele sedamdeset prijevoda na druge jezike (makedonski, hrvatski/bosanski, engleski, talijanski, slovenski, bugarski, češki, poljski, španski i turski.) Često su, posebno kada se radi o njegovim haiku pjesamama, objavljene višejezično istodobno, a knjiga pjesama Barbara i barbar je u originalu, te u prijevodima na slovenski, češki i italijanski jezik objavljena i u internetnom izdanju izdavačke kuće Blesok iz Makedonije: http://www.e-knigi.com.mk/01poetry/osti i na CD-u Babilonia te izdavačke kuće, 2004.
Uz to su njegove pjesme prevedene i na mađarski, njemački, grčki, ruski, albanski, španski, portugalski, francuski, rumunski, švedski, slovački, nizozemski, flamanski, finski, norveški, litvanski, irski i sardinijski jezik, a uvrštavane u antologije bosanskohercegovačke, hrvatske (jednom, greškom, i srpske, koju je objavio poljski časopis Poezija, jer je u to vrijeme mnogo objavljivao u Beogradu), slovenske, jugoslavenske, balkanske, srednjoevropske i svjetske poezije.
Dobitnik je Nagrade Trebinjskih večeri poezije (1971), za najbolju prvu knjigu pjesama (Snokradica), Nagrade Društva književnih prevodilaca BiH (1981., za prijevod knjige pjesama Tomaža Šalamuna Druidi i 1985. za prijevod knjige novela Draga Jančara Snovi i nasilja), Župančičeve listine (1985), koju je dodjeljivalo Društvo slovenskih pisaca za prevode slovenske književnosti i prve Potokareve povelje (1987), koju je dodjeljivao Savez književnih prevodilaca Jugoslavije za prevode slovenske književnosti, Nagrade Zlatno kolo (1991), koju je dodjeljivala Kulturno-prosvjetna zajednica BiH (za književni i prevodilački opus), nagrade Zlatna ptica (1993), koju dodjeljuje Liberalna akademija Slovenije (za književni i prevodilački opus), Međunarodne književne nagrade Vilenica (1994), koju dodjeljuje Društvo slovenskih pisaca za najviše dosege u srednjoevropskoj književnosti, za pjesnički opus i Sarajevsku knjigu mrtvih, plakete grada Ljubljana (1997), za obogaćenje kulturnog pulsa grada, prevashodno na području međunarodnog povezivanja, Veronikine nagrade (1999) općine Celje i Društva slovenskih pisaca za pjesničku knjigu godine u Sloveniji, za knjigu Kraški Narcis, svoj pjesnički prvenac na slovenskom jeziku, Župančičeve nagrade, najvećeg priznanja koje grad Ljubljana dodjeljuje za umjetnost (2000, za knjigu pjesama Kraški Narcis i knjigu eseja Zvijezda u krilu mladoga mjeseca), posebnog priznanje za poeziju međunarodne književne nagrade posvećene Umbertu Sabi – Scritture di Frontiera/Obgranična književnost 2004 (Trst, 2005), za knjigu Drvo koje hoda/Drevo, ki hodi/L'albero che cammina (na talijanski prevela Jolka Milič), Jenkove nagrade, koju dodjeljuje Društvo slovenskih pisaca za najbolju knjigu pjesama u protekle dvije godine (2006.), za knjigu Vse ljubezni so nenavadne / Sve ljubavi su neobične), Godišnje nagrade izdavačke kuće Bosanska riječ (Wuppertal/Tuzla, 2007), za knjigu pjesama Rosa mystica, Nagrade Udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolji prijevod u toj godini u BiH (za antologiju novije slovenske poezije U jantaru vremena, 2007), Lavrinove diplome (2007., priznanja koje dodjeljuje Društvo slovenskih književnih prevodilaca za prevodilački opus i životno djelo na području posredovanja slovenske književnosti drugim narodima) i Plakete Srečka Kosovela (2015., priznanja općine Sežana, povodom 70. godišnjice, za doprinos kulturnom životu Tomaja te promociju slovenske književnosti i književnosti Krasa u domaćem i evropskom prostoru).